Preokret u Grčkoj: većina je ipak za stezanje remena

Posljednja ispitivanja raspoloženja birača pokazuju da bi u drugom krugu parlamentarnih izbora većinu mogle odnijeti stranke koje se zalažu za ostanak u zoni eura. 

Grci se ipak prestrašili

Proteklih dana u Grčkoj se dogodilo veliki preokret raspoloženja birača. U prvom izbornom krugu dvije stranke koje se zalažu za poštivanje sporazuma s EU-om, ECB-om i MMF-om, Nova demokracija i Pasok, nisu uspjele osvojiti većinu u parlamentu (dobile su 149 od potrebnih 150 mjesta). Niti ekstremna ljevičarska koalicija Syrize također nije uspjela formirati vladu, a prva ispitivanja javnog mnijenja nakon prvog izbornog kruga pokazivala su porast popularnosti Syrize. Najnovija anketa, provedena u petak 18. svibnja, međutim, pokazuje malu, ali značajnu promjenu raspoloženja grčih birača.

Prema zadnjim ispitivanjima biračkog tijela, stranke koje podupiru proračunsko stezanje remena, kao uvjet za novu tranšu međunarodne financijske pomoći, osvojile bi u parlamentu čvrstu većinu od 167 mjesta od ukupno 300. Anketa provedena za Alpha TV prognozira da će u novom krugu izbora 17. lipnja konzervativna Nova demokracija dobiti 123 zastupnika, dok bi Syrizi pripalo 66 mjesta, a socijalističkom Pasoku 41. Ti podaci dali su naslutiti da bi Grčka ipak mogla sačuvati sporazum s “trojkom” iskupitelja te da bi euro zona i valuta euro (zasad) mogli opstati. Rezultati ankete primirili su nervozne europske i svjetske lidere te u ponedjeljak donijeli tračak optimizma financijskim tržištima, kojima se nakon prvog kruga izbora od 6. svibnja širila sve veća panika.

Poruke NATO saveza

Čini se da su Grci ozbiljno primili i shvatili upozorenja koja su im zadnjih dana upućivana sa svih strana. Tehnička vlada nije ni zasjela u vladine urede, a već ju je pogodilo snižavanje rejtinga bonitetne agencije Fitch. Tako se brzo pokazalo, i Grci su to čini se shvatili, da Syrizin program jednostavno nije ostvariv. Popularna ljevičarska stranka nudila je, naime, opciju koja je izgledala savršeno: zaustaviti proračunsko stezanje remena, okončati patnje naroda, a zadržati Grčku u Europskoj uniji i spriječiti bankrot zemlje. No, to se pokazalo nerealnim.
Najprije je njemačka kancelarka Angela Merkel kristalno jasno poručila da Grčka mora poštovati uvjete sporazuma o financijskom spašavanju, ili sljedeće runde novčane pomoći neće biti. Da mora poštovati svoje obveze koje ima kao zemlja članica euro zone, Grčkoj je u ponedjeljak poručio i britanski premijer David Cameron govoreći na samitu NATO-a u Chicagu. “Približavamo se točki odluke na kojoj će Grci glasati. Mora im biti apsolutno jasno da imaju samo dva izbora: mogu glasati da ostaju u zoni eura i da će ispuniti svoje obveze, ili mogu glasati da odustaju od svojih obveza i zapravo odustaju od eurozone”, rekao je Cameron.

Istodobno, Cameron je zatražio “odlučne, snažne akcije svih vlada, bez obzira je li riječ o proračunskim deficitima ili dugovima banaka, kako bi se umirila tržišta. Eurozona mora usvojiti robusne planove za izvanredne situacije za oba moguća ishoda u Grčkoj, budući da zbog neizvjesnosti u eurozoni trpi cijeli svijet”. Iz tih riječi Grci su mogli jasno razabrati da, odluče li odustati od stezanja remena i reformi, eurozona i Europska unija neće propasti, ali oni će se naći u situaciji da neće imati novaca ni za hranu i benzin.

Marshallov plan za Grčku

S druge strane, nakon što su Grci u prvoj rundi izbora jasno poručili da im je samo stezanje remena neizdrživo, a financijski stručnjaci upozorili da bi grči bankrot mogao imati katastrofalne posljedice na globalni financijski sustav, i europski su lideri prizemljili svoju retoriku prema Grčkoj. Prošloga tjedna Angela Merkel objavila je svoju čvrstu nakanu da zadrži Grčku u zoni eura i “povjerljivo” razgovarala telefonom s grčkim predsjednikom Karolosom Papouliasom. I predsjednik Europskog parlamenta Martin Schultz posjetio je Atenu, što se u političkim krugovima interpretiralo kao znak pomirenja.

Veliko je, međutim, pitanje kako se sada uopće može pomoći Grčkoj. Ekonomska patologija koja je zahvatila tu zemlju daleko je uznapredovala i spiralu poniranja – pod uvjetom da Grčka ostane u zoni eura – moglo bi se zaustaviti samo masovnom financijskom intervencijom koja bi preokrenula negativne trendove u proizvodnji i trgovini i dala Grcima u ruke neki novac s kojim bi mogli početi plaćati račune i poreze. Za sada tako nečega nema na vidiku pa sve nade treba položiti u današnji (srijeda) samit Europske unije.

 

Investicijsko društvo ST Invest d.o.o., osnovano je u lipnju 2000. godine (kao TT Invest d.o.o.) sa sjedištem u Splitu, Hrvatska. Nakon višegodisnjeg iskustva u analizama, savjetovanju i investiranju na svjetskim trzištima, osnivač Tomislav Tukić, odlučio je pružiti široj publici mogućnost investiranja i priključivanja svjetskim financijskim trendovima kroz investicijske fondove.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.