Rastu prihodi tekstilne i odjevne industrije

HGK

Najvažnija hrvatska izvozna tržište tekstilne i odjevne industrije su Austrija, BiH, Francuska, Njemačka, Italija i Slovenija. Tako tekstilna industrija bilježi rast izvoza s 2017. na 2018. za 5,7 posto, dok odjevna bilježi rast od 0,7 posto. Uvoz u tekstilnoj industriji raste sporije od izvoza, i to za 1,9 posto, dok je kod uvoza odjeće brojka veća i iznosi sedam posto.

“Nakon mnogo vremena imamo pozitivne pokazatelje u hrvatskoj tekstilnoj i odjevnoj industriji prema broju zaposlenih, ukupnim prihodima i broju tvrtki. Posebno se to odnosi na prihode koji u posljednjih deset godina nikada nisu bili veći i narasli su sa 735 milijuna eura na 778 milijuna eura”, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za industriju HGK Jagoda Divić na tribini Tekstilna i odjevna industrija Hrvatska/EU – Horizon 2020, održanoj na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu u organizaciji tog fakulteta, alumni udruge AMCA TTF i HGK.

Što se tiče EU, ono je najveće svjetsko tržište potrošnje tekstila i odjeće u iznosu od 520 milijardi eura, a drugo prema veličini kada govorimo o izvozu.

Divić je naglasila da je ključno nišno tržište za EU područje tehničkog tekstila koje je od 2009. u konstantnom porastu. U to su uključeni pametni materijali visokih performansi koji se koriste u brodograđevnoj, sportskoj, građevinskoj, automobilskoj i avioindustriji.

“Tehnički tekstil danas je glavni prinosnik u tekstilnoj industriji Europske unije, s 27 posto ukupnog prometa u tekstilnoj industriji, tj. 24 milijarde eura. Lideri su Italija i Njemačka po proizvodnji, dok su najveći kupci SAD i Kina”, rekla je Divić.

U 2018. ukupni promet tekstila i odjeće na razini EU bio je 178 milijardi eura, od čega na proizvode dodane vrijednosti otpada 45 milijardi. U 171.000 tvrtki, od kojih je 99 posto malih i srednjih, zaposleno ih je 1,7 milijuna. Izvoz je dosegao 50 milijardi eura, a uvoz 115 milijardi eura. Investirano je pet milijardi, a većina investicija (67 posto) odnosi se na Italiju, Njemačku, Portugal, Francusku i Španjolsku. Prema trgovinskoj bilanci, u razdoblju od 2003. do 2018. uvoz je rastao kao i izvoz.

“Vizija razvoja tekstilne i odjevne industrije do 2025. uključuje kretanje prema proizvodima nastalima u procesima visoke tehnologije, povećanu uporabu tekstila kao materijala u brojnim industrijskim sektorima te prebacivanje masovne proizvodnje u personaliziranu”, zaključila je Divić.

Mogućnosti financiranja iz programa Horizon 2020 predstavila je Tina Pahić iz Sektora za industrijski razvoj i inovacijski sustav.

“Ogroman je potencijal koji nudi program Horizon 2020 u smislu financiranja novih, kreativnih i inovativnih ideja, a kojima je izvorište tekstilna i odjevna industrija“, rekla je Pahić.

Pahić je naglasila da je Hrvatska, prema ljestvici European Innovation Scoreboard iz 2018., ocijenjena kao umjeren inovator, a prema povlačenju sredstava iz programa Horizon 2020 na 25. smo mjestu od ukupno 28 zemalja EU. Na razini cijeloga programa financirana su 133 projekta povezana s vlaknima, tekstilom ili odjećom, uključeno je više od 300 organizacija iz 29 zemalja, a povučeno je 130 milijuna eura.

“Nadamo se da će ova tribina pridonijeti većem broju prijava na Horizon 2020, a time i boljim rezultatima Hrvatske u sljedećem financijskom razdoblju”, rekla je Pahić koja je predstavila i neke uspješne projekte na razini EU i financirane iz Horizona 2020, poput istraživačkoga projekta koji je imao za cilj stvaranje novih regeneriranih vlakana iz otpada prije i nakon konzumacije. Predstavljen je i istraživački projekt čiji je cilj spašavanje života putnika prilikom pomorskih nesreća, uz lokalizaciju pojaseva za spašavanje koji daju informaciju o lokaciji putnika u stvarnom vremenu.