Kristijan Floričić: Samo štednjom ne može se izaći iz krize

Kristijan Floričić s nepunih 30 godina ušao je na listu deset najbogatijih Istrana. U 37. godini jedan je od bogatijih Hrvata i to sve bez ijedne afere.

Počeo je raditi u TDR-u da bi otkrio mogućnosti koje nudi tržište dionica i zajedno s partnerom Miroslavom Jeličićem-Purkom osnovao Aureus Invest, najuspješniji investicijski fond u Hrvatskoj. Uložiti u dionicu u koju je uložio i Floričić, značilo je sigurno zaraditi. A ovaj Puležan je znao zaraditi i dvadeset puta više.

Danas se dobrim dijelom povukao iz dioničarstva, ali se zato prihvatio lopate i pokušava spasiti pulski Agroprodukt i zagrebački Infosistem.

Za magazin Forum.tm dao je zanimljiv intervju kojeg djelomićno prenosimo.

Da sada ponovno krećete ispočetka, biste li opet ulagali u dionice?

Svakako da bih ulagao u dionice. Pratim ih od svoje 16. godine i smatram da je to najisplativiji način ulaganja pod uvjetom da se poštuju zacrtana pravila. Smatram da se za novac uložen u dionice dobiva potencijalno najveća vrijednost, ali je pritom potrebno znati iščitavati poslovnu dokumentaciju s naglaskom na bilanci, računu dobiti i gubitaka te revizorskim izvještajima iz čega se da zaključiti da li se nešto kupuje ispod realne vrijednosti. Primjer koji volim navoditi u takvim slučajevima je usporedba s nekretninama za koje većina zna procijeniti vrijednost. Kada pronađete podcijenjenu dionicu to vam je otprilike kao da kupujete nekretninu ispod pola tržišne cijene, pa vas nakon ulaska u stan u ladici čeka gotovo jednako novca koliko ste potrošili da bi kupili nekretninu. Na kraju tako kompanija kroz poslovanje u tri do četiri godine isplati vrijednost nekretnine. To konkretno znači da ste već u prvoj godini isplatili cijenu koju ste platili za dionicu i za očekivati je da će doći do realnog vrednovanja takve dionice u budućnosti. Kod nekretnine teško možete pronaći neku koja kroz najam može vratiti novac za godinu dana. Uglavnom se ulaganje isplati tek za 10 do 15 godina.

Što biste savjetovali novim ulagačima s obzirom na drastičan pad vrijednosti dionica na burzama?

Koliko god da su vrijednosti dionica pale s rekordnih razina to nikako ne znači da će ubuduće rasti, što se uglavnom kod neiskusnih ulagača koristi kao argument za nagovor na kupnju. Smatram da pojedinci ne bi trebali osobno ulagati na osnovu nečijeg nagovora, nego isključivo na osnovu financijskih izvještaja. Većina dionica u Hrvatskoj, s obzirom na ukupne makroekonomske pokazatelje, nije prejeftina. Odnosno, ima potencijal za rast, ali ni približno koliko su dionice bile jeftine početkom 2000-tih godina. Također smatram da je ispravno ulagati na duži rok, a to konkretno znači da bi se trebao ulagati samo višak likvidnih sredstava.

Kako gledate na trenutnu situaciju na svjetskim burzama? Mogu li se one usporediti sa Zagrebačkom burzom koja kao da je izgubila dah pa su ostvareni prometi uglavnom vrlo niski?

Većina visokorazvijenih svjetskih burzi (osim Japana i pojedinih europskih) blizu je rekordnih razina. Mislim da je do toga dovela monetarna politika tih zemalja koja se očitovala u “štampanju novca” kroz otkupljivanje obveznica i gotovo beskamatnom kreditiranju banaka preko centralnih banaka. Tržišta u tim zemljama imaju jako bitnu ulogu na cjelokupnu ekonomiju i raspoloženje potrošača i kroz njih se ponovno pokušava pokrenuti gospodarstvo. Na manje razvijenim tržištima nije takva situacija i ona su uglavnom na 30-tak posto vrijednosti od rekordnih razina ostvarenih 2007. godine. Konkretno, hrvatsko tržište se i dobro drži u odnosu na regiju i na njemu se ostvaruju dnevni prometi koliki i na svim ostalim tržištima bivše države zajedno. Glavnu ulogu u tome imaju mirovinski fondovi koji dio imovine ulažu na domaćem tržištu kao i HANFA koja strogom regulativom nadzire trgovanja.

Kada se može očekivati novi zalet na financijskom tržištu, odnosno može li se uopće očekivati s obzirom na situaciju u Europi?

Kao što sam prije naveo, mislim da je rast tržišta potaknut liberalnom monetarnom politikom, a ne makroekonomskim pokazateljima. Glavni pokazatelj da je ekonomija ponovno dovedena u red je stvaranje radnih mjesta i kada do toga dođe ponovno će doći i do novog zaleta u svim sferama gospodarstva. To ne znači da trenutno nije prilika za investiranje u podcijenjene vrijednosne papire koje nisu realno vrednovani i koje se ima vremena čekati.

Kako odgovoriti na novu krizu?

Mislim da samom štednjom to nije moguće. Ispravan put je ono što se radi u SAD-u gdje se prikrivenim štampanjem novca obezvrjeđuje dug i potiče se na ponovno investiranje kako bi se očuvala vrijednost zbog očekivane inflacije uz istodobno zadržavanje kamatnih stopa na razinama ispod jedan posto.

Cjelokupni intervju pročitajte na forum.tm

 

1 KOMENTAR

  1. Raslo je ,i isao je naprijed kad i svi,kad je padalo on je DOSLOVNO propao,lovu je vecinom uzeood bolesnih ulaznih i izlaznih naknada iz svog fonda.Njegov stari je bio direktor banke,pa je i tamo bilo afera i to opakih

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.