Turkovic: Na redu je liječenje burze, a ne poduzeća

Uglavnom je moguće primijetiti da burzovni analitičari uzroke traže u mogućoj gospodarskoj recesiji u svjetskom gospodarstvu i padu tečaja dolara.

Unatoč tome, za sadašnje stanje na financijskim tržištima postoji jedan jedini pravi povod: poteškoće s likvidnošću velikih svjetskih banaka. čŒinjenica je da banke moraju normalno poslovati, trebaju biti likvidne prema svojim komitentima, bez obzira na to što imaju probleme sa svojim hipotekarnim investicijama. Probleme ima i američki potrošač, koji zbog iznenadnog pada nekretnina i zaoštravanja uvjeta kreditiranja sada raspolaže s manje novca. I stoga, između ostalog, i diže novac s burze.

Pogledajmo neke podatke o priljevima i odljevima u dioničke fondove u SAD-u. U listopadu neto priljev u fondove iznosio je više od 23 milijarde dolara, a već u rujnu smanjio se na 20 milijardi. Zaoštravanje kreditiranja na američkom tržištu najviše se pokazalo u studenome: ljudi su u prosjeku svakoga tjedna s burze podigli 4 milijarde dolara više nego što su uložili. Detaljniji pregled dionica koje su se prodavale pokazuje zanimljivu sliku budući da ulagači nisu prodavali strane fondove nego domaće, koji imaju udjele u američkim poduzećima. Očito burzovni investitori s druge strane Atlantika imaju iste navike kao i većina drugih jer najviše prodaju ono što pada, a ne ono što je već prilično poraslo. Ne zaboravimo da su zadnjih godina najviše skočile investicije u azijske dionice.

bog spomenute selidbe novca iz fondova pale su i dionice takvih tvrtki, takozvanih blue chip poduzeća, koja su relativno malo zadužena i koja na globalnome tržištu imaju dobru poziciju. Kako zbog svojih brendova, tako i zbog stalne inovativnosti kod lansiranja novih proizvoda i potrošačkih navika.

Jesu li burze sada prepuštene same sebi? Ne posve. Američke Savezne rezerve već su se odlučile za financijsku pomoć bankama. Istini za volju ne u obliku sniženja kamata, nego, barem zasada, u drugim oblicima novčanih injekcija. Najviše se želi poboljšati situacija na tržištu kratkoročnih kredita, gdje su kamate, kao posljedica nedavne hipotekarne krize, porasle. Jedna od mjera za poboljšanje likvidnosti banaka jest dizanje maksimalnog iznosa kredita koji banka može dignuti kod Feda u iznimnim okolnostima. Riječ je o jeftinijim kreditima za određeno vrijeme, koji su do sada bili ograničeni na 500 milijuna dolara. Sada se taj limit diže na 750 milijuna dolara. Nešto slično Fed je već učinio krajem 2004. godine, kada je na sličan način na tržište plasirao 4 milijarde, a godinu dana kasnije 5 milijardi dolara.

U prilog priljevu kapitala na burze govori i informacija da će Ujedinjeni Arapski Emirati (odnosno njihova agencija Abu Dhabi Investment Authority – koja upravlja s bilijun dolara) uložiti 7,5 milijardi u američku banku Citigroup i na taj način steći 4,9-postotno vlasništvo u banci. Arapi vjerojatno preko te banke namjeravaju i dalje investirati svoje naftne dolare u kupnje američkih poduzeća.

Možda je u tom trenutku za ocjenu stanja na razvijenim svjetskim burzama najbolja sljedeća dijagnoza: poslovanje pojedinih blue chip kompanija ustvari nije slomljeno već su slomljene cijene njihovih dionica.

Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu, 28.11.07 u 10. sati):

  • DAX 30, vriednost 7549 bodova,
  • TecDax, vrijednost 910 bodova,  
  • Euro Stoxx 50, vrijednost  4221 bodova,

  • Dow Jones, vrijednost 12958 bodova,
  • Nasdaq, vrijednost 2580 bodova,
  • Nikkei 225, vrijednost 15153 bodova.


Zlatko Turkovič

http://www.zlatkoturkovic.com

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.